Connect with us

 

Alarmantno upozorenje! Zar ima i gore?

CRNA HRONIKA

Alarmantno upozorenje! Zar ima i gore?

Vjerojatnost da se jednom u životu suočimo s pandemijom poput ove koju je prouzročio koronavirus iz 2019. vrlo je visoka, smatraju neki stručnjaci, a uobičajeni, globalni mehanizmi reakcije na to sada bi definitivno trebali biti uspostavljeni.

Nova omikron varijanta nije prva mutacija koronavirusa koja dovodi u pitanje trenutačne strategije odgovora. Ipak, kada je prije nekoliko tjedana stigla u središte pozornosti, izgledalo je kao da smo se vratili na početak, prenosi RT.

Pojavila se panika, ograničena su i poremećena putovanja, pooštrene restriktivne mjere, pri čemu svaka zemlja sama odlučuje koliko daleko može ići u pokušajima zaustavljanja širenja zaraze.

Prema riječima Marca Maranija, profesora na Odjelu za građevinarstvo, arhitekturu i inženjerstvo zaštite okoliša na Sveučilištu u Padovi, u Italiji, čovječanstvo je upravo pokušava suzbiti prijetnju koja je već dugo postojala.

“Ja sam inženjer i bavim se statistikom ekstremnih događaja. Zato sam se zainteresirao za vjerojatnost da ćemo ponovno vidjeti sličnu pandemiju”, rekao je Marani za RT.

Iznenadio sam se kad sam otkrio da, očito, nitko nije postavio to pitanje”.

Zajedno s nekoliko drugih stručnjaka odlučio je utvrditi šanse ljudi da se suoče s pandemijom poput ove covida-19. Kaže kako je mogao pronaći sve dostupne podatke, ali su oni svi bili raspršeni.

“Epidemiolozi se fokusiraju na malariju, žutu groznicu. Oni su, naravno, specijalizirani za određene bolesti”, ističe Marani.

“No, općenito pitanje u vezi pandemije koja se javlja bez obzira na konkretnu bolest, čini se da nije postavljeno. Imamo informaciju, ali nije bila usustavljena”.

Tim stručnjaka je analizirao podatke počevši od 1600. godine do danas, usredotočivši se na najsmrtonosnije bolesti koje su pogodile čovječanstvo. A zaključak do kojeg su došli u najmanju je ruku zabrinjavajuć.

“Ako govorimo o životnom vijeku, to je vrlo velika brojka. Za one rođene početkom 2000-ih, vjerojatnost je 38 posto. To je, dakle, vrlo vjerojatan događaj”, objašnjava Marani.

To je, smatra, zvono za uzbunu, upozorava – današnja djeca imaju barem 38 posto šanse da se suoče s još jednom pandemijom tijekom života, a to je nešto što bi ljude trebalo natjerati da se pokrenu i pripreme, bez obzira što je borba protiv trenutačne pandemije još uvijek u tijeku.

U 20. stoljeću ljudi su se suočili s iznimno smrtonosnom pandemijom španjolske gripe koja je trajala tri godine, a po Maraniju iz toga je izvučeno vrlo malo pouka.

Ljudsko pamćenje je, smatra, vrlo kratko i dovodi do posljedica koje su se mogle spriječiti.

“Vidim paralelu s poplavama – nevjerojatno je doživjeti veliku poplavu, ali 50 godina nakon nje to se zaboravlja, čak i na području gdje se dogodila. Ljudi počinju graditi tamo gdje ne bi trebali graditi”.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) došla je na istu ideju, odnosno da odgovor treba biti zajednički. Početkom prosinca WHO je najavio svoju najnoviju inicijativu, sinkronizirani ‘Sporazum o pandemiji’, kako su ga nazvali mediji.

Pokrenuli su “globalni proces za izradu i pregovore o konvenciji, sporazumu ili drugom međunarodnom instrumentu” kako bi se ojačali globalna “prevencija, pripravnost i odgovor na pandemiju”.

Glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus istaknuo je “pristup ja na prvom mjestu” država kao jednu od slabih točaka aktualnih akcija protiv covida.

Ipak, sve je to za sada samo plan. Prema riječima stručnjaka, zajednički pristup bi bio od velike pomoći, ali realnost jest – da bismo se borili protiv budućeg neprijatelja, svi se moraju prvo riješiti sadašnjeg.

Glavni problem s omikronom, novom varijantom korona virusa, velik je broj novih mutacija koje bi potencijalno mogle omogućiti brže širenje, objašnjava za RT profesor Jose Antonio Lopez Guerrero s Odjela za molekularnu biologiju na Autonomnom sveučilištu u Madridu.

Srećom, zaraženi pokazuju samo blage ili umjerene simptome bolesti. Također, do sada nisu zabilježeni smrtni slučajevi uzrokovani novim sojem.

(Jutarnji list)

Više u CRNA HRONIKA

To Top